Prisustvo i podrška Evropske unije i OEBS-a u vođenju dijaloga između vlasti i opozicije su dobrodošli i čini se da mogu pokrenuti proces sa mrtve tačke. Bilo bi dobro da EU podrži razgovor vlasti i opozicije na širi krug tema nego što su same preporuke OEBS-ODIHR-a, kazao je u razgovoru za „Dan“ Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta „Alternativa”.
– Širenjem sadržaja za razgovor posledično bi se pomogle trajne reforme u oblastima upravljanja javnim finansijama, reforme javne uprave i ukupnog sistema transparentnosti i odgovornosti na svim nivoima. Treba voditi razgovor i o preporukama OEBS–ODIHR-a, ali one moraju biti u donjoj polovini liste pregovaračkih otvorenih pitanja na kojima opozicija insistira – smatra Muk.
Kako je dodao, za razliku od opozicije koja nije priznala rezultate izbora i bojkotuje parlament, OEBS–ODIHR je ocijenio da su izbori bili „konkurentni i uglavnom sprovedeni uz poštovanje osnovnih sloboda“ , a njihov preliminarni izvještaj je bio formalni osnov za priznanje rezultata izbora od strane EU i država članica.
– Ako je tako, onda je jasno da preporuke OEBS–ODIHR-a jesu posledica gledanja suštinski drugačijeg od gledišta opozicije i ocjene uslova za sprovođenje izbora u Crnoj Gori. Zato je osamnaest preporuka OEBS–ODIHR-a muzika za uši Mila Đukanovića, Duška Markovića i DPS-a. Drugim riječima, pozivajući OEBS–ODIHR, vlada Duška Markovića sprovodi politiku DPS-a Mila Đukanovića utvrđenu na nedavno održanoj sjednici predsjedništva. Taj poziv je sve samo ne „priznanje DPS da su izbori pokradeni”. Poziv DPS-a da se isključivo razgovara o preporukama OEBS-a zapravo je poziv da se našminka suštinska neravnopravnost učesnika izbora. Eventualno opoziciono pristajanje bilo bi simulacija važnosti, a krajnji rezultat izdaja ranije promovisanih principa. Pristajanje da preporuke OEBS–ODIHR-a budu jedina ili dominantna tema dijaloga vlasti i opozicije bilo bi, u suštini, odustajanje od zahtjeva koje su u kontinuitetu postavljali vlastima. A ti zahtjevi se, osim marginalno, ne nalaze u preporukama OEBS–ODIHR-a – ukazao je Muk.
Zato, smatra on, opozicija mora da jasno i precizno artikuliše makar pet ključnih zahtjeva za održavanje izbora, pored datuma za njihovo održavanje, koji bi se odnosili na odustajanje DPS-a od najvažnijih monopola koji mu daju bitnu početnu prednost, „i to odustajanje od tih monopola ne samo u periodu izborne kampanje, već trajno”.
– Prvo, da li je opozicija spremna da izađe na izbore bez čišćenja biračkog spiska od ljudi koji u ovu zemlju dolaze samo da glasaju i uzmu novac za plaćeni glas? Ili će ova zemlja uskoro biti jedina u kojoj glasa više ljudi od broja njenih stanovnika? Opozicione partije su u zajedničkom izvještaju ukazale na činjenicu da je od 2003. godine do oktobra 2016.godine birački spisak povećan za preko 70.000 birača, a u ovom istom vremenskom periodu, po zvaničnim statističkim iskazima, broj građana je povećan sa 620.145 na 625.000, odnosno za oko 5.000.” Takođe, naveli su i da zabrinjava činjenica da nadležni državni organi ignorišu obaveze propisane Zakonom o registrima prebivališta i boravišta jer ne vode registre crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori i boravkom u drugoj državi, niti registar odjave prebivališta crnogorskih državljana koji su se odselili u drugu državu. Posledica ovakve nezakonitosti je da nije moguće provjeriti zakonitost upisa u birački spisak za lica koja već godinama, pa i decenijama, ne žive u Crnoj Gori, niti se zna koja su to lica – rekao je Muk.
Zapitao se i da li će upravljanje višemilionskom budžetskom rezervom i drugim diskrecionim troškovima na državnom i lokalnom nivou ostati bez nadzora i bez uvida javnosti, otvoreno za zloupotrebe.
– Da li će upravljanje dugovima građana i pravnih lica prema javnim preduzećima i kaznenim registrima (na primjer za prekršajne kazne) ostati bez nadzora? Da li će više puta odloženi proces legalizacije neformalnih objekata ostati i dalje mrtvo slovo na papiru i otvoreni posredni mehanizam ucjene građana – upitao je Muk.
On se pita i da li će konačno biti razobličena mreža partijskih ćelija u mjesnim zajednicama, udruženjima penzionera, „podružnicama mladih i starih”, na samo jednom, partijskom zadatku, uz obilatu finansijsku pomoć penzionog i drugih budžetskih fondova.
– Ali, čak i da sve to bude ispunjeno, teško da opoziciji i javnosti neko može garantovati da se na izborni dan, ukoliko to bude u interesu DPS-a, neće ponovo desiti „državni udar“ ovih ili onih, sve dok jedan sasvim paralelan, ali institucionalizovan sistem funkcioniše među ljudima koji upravljaju ključnim polugama partijskog, obavještajnog, policijskog i tužilačko-sudskog sistema. Koncept prelazne vlade je pokazao da čak ni onda kad imate ministre u Vladi, uključujući i ministra unutrašnjih poslova, i kontrolora u ANB-u, nema garancija da ćete znati čime se te službe bave i šta rade – ukazao je Muk.
Kako je zaključio, ostaje da se vidi hoće li onda opozicija tražiti nove načine i mehanizme kojima će vlasti vjerodostojno garantovati da te institucije neće biti zloupotrebljavane.V.R.
Treba nam bolja komisija
Po riječima Steva Muka, iako su preporuke OEBS-ODIHR-a uglavnom tehničke prirode, prijeko je potrebno da se uvaže zahtjevi koji se odnose na Državu izbornu komisiju.
– Uz dalju profesionalizaciju i transparentnost, neophodno je da na čelo Državne komisije dođe osoba sa znanjem i integritetom, sa sposobnošću da efikasno i transparentno upravlja njenim radom – istakao je Muk.